Greška
  • XML Parsing Error at 67:39. Error 9: Invalid character
  • XML Parsing Error at 1:1045. Error 9: Invalid character

Sjeverni dio grada

Krenemo li s Gradskog trga prema sjeveru, ka Trgu Valdibora, vidjet ?emo gradsku zelenu tržnicu i ribarnicu, i pro?i pored zgrade podignute 1854. tada nazvane "Rubineum" a koju danas, djelomice, koristi Pu?ko otvoreno u?ilište grada Rovinja za potrebe kazališta. Nekad je u prizemlju zgrade bila ribarnica i mesnica a na katu velika sala, 1865. preure?ena u kazalište. Od 1928.g. kazalište nosi ime poznatog rovinjskog komi?ara Antonia Gandusia, koji je djelovao izme?u dva rata a umro 1951. I danas je u prizemlju zgrade prodavaonica a na katu kazalište.

Pred nama se otvara sjeverna gradska luka, na ?ijoj se obali danas nalazi veliko parkiralište, a nekad, ne tako davno, tu se krcala crvena ruda?a (boksit). U produžetku nailazimo na vilu "Vianelli" s po?etka XX.st., nedavno restauriranu, koja plijeni ljepotom i jednostavnoš?u.

AKVARIJ instituta Ru?er Boškovi?

Nalazi se u ulici G. Paliaga br. 5. Otvoren je 1891.g. kao "Zoologische Station des berliner Aquarius" i pripada najstarijim ustanovama te vrste u svijetu. Akvarij je otvoren za posjetitelje i obiluje primjercima lokalne flore i faune kojima se pokušava do?arati tipi?na zajednica koja obitava u našem podmorju. Na predjelu iza "Akvarija", nekad se vadio kamen, a 1817.g. teren je otkupila župa za pokapanje umrlih od tifusa. Poviše, na brežuljku nalazi se franjeva?ki samostan i crkva a u produžetku: tvornica za preradu ribe "Mirna" (nekad tvornica stakla i destilerija), te na samoj obali, zgrade nekadašnje željezni?ke stanice kojom je Rovinj ve? 1876.g. bio povezan sa unutrašnjoš?u zemlje. Željeznica je 1966. ukinuta kao nerentabilna.

FRANJEVA?KI SAMOSTAN I CRKVA SV. FRANJE

U ulici De Amicis 36, nalazi se Franjeva?ki samostan i crkva Sv. Franje. Gradnja ovog prekrasnog baroknog zdanja zapo?eta je 1702., a da bi se u živom kamenu izbušila velika samostanska cisterna, u Rovinju je prvi put upotrijebljen eksploziv za mine. Crkva je bila dovršena 1710.g., a posve?ena je Sv. Franji Asiškom. Iza glavnog oltara je polukružni kor za redovnike, s lijeve strane je ulaz u samostan i sakristiju, a s desne u kapelu Bezgrešnog za?e?a. Druga dva oltara koji se nalaze u la?i crkve posve?eni su Sv. Petru iz Alcantare i Raspe?u Isusovu. Zanimljiva je oltarna slika Majke božje sa svecima Petrom iz Alcantare i Antunom Padovanskim, djelo G. Venture s po?etka XVIII. st. Valja pomenuti i oltarnu sliku, ra?enu u stilu Palme Mla?ega, koja prikazuje Raspetog Isusa sa svecima.

Orgulje, koje je gradio Eduard Kunad, postavljene su 1882.g, ?etiri godine nakon što je proširen samostan. Ispred ulaza u crkvu je 1855.g. postavljen veliki kameni križ koji se nalazio ispred crkve Sv. Trojstva od 1804.g. Na ulazu u samostan, na podnom mozaiku je postavljen franjeva?ki pozdrav "PAX ET BONUM". Samostanska biblioteka pohranjuje zbirku od preko 8.000 vrijednih knjiga, od kojih neke iz XVI, XVII i XVIII st. i pravi su rariteti.

U malom muzeju samostana ?uvaju se dvije ikone Majke Božje u bizantinskom stilu, jedna iz XVI.st. druga datirana 1686.g. nepoznatih autora, portret u ulju crkvenog dostojanstvenika datiran 1763.g., potom prikaz Sv. Obitelji, iz kraja XVI.st., u stilu Tintoretta i Carpaccia, mramorni kipi? Blažene djevice s djetetom u goti?ko-renesansnom stilu, mramorni kip Sv. Jeronima barokne izrade iz XVII.st., više kaleža, ostensorija, križeva te razne srebrnine i pozla?enih relikvija.

Do crkve Sv. Franje i franjeva?kog samostana nalazi se zgrada, u kojoj je danas smještena osnovna škola Vladimira Nazora, izgra?ena u vremenu od 1819.-1840. U tom se dijelu nalazi tvornica za preradu ribe "Mirna" i nova cesta - ulaz u grad iz pravca Trsta ili tunela "U?ka".

BOLNICA

 

"Primarijus dr.Martin Horvat" Prekrasan kompleks smješten u bujnom zelenilu poluotoka Muccia. Sve?ano otvorena 22.svibnja 1888.g. kao mornari?ki hospicij "Maria Teresa", nazvan po austrougarskoj nadvojvotkinji koja ga je, u pratnji nadvojvode Karla Ludvika i otvorila. Bolnica je od prvih godina našeg stolje?a pa do po?etka I svj. rata bila bolnica grada Be?a, te je od 1906 -1908., na inicijativu be?kog gradona?elnika Luegera proširena. Kasnije je pretvorena u bolnicu za ortopedsku kirurgiju.

Dalje, prema sjeverozapadu, protežu se bogata polja a uz more lijepa kamenita plaža sve do uvale Saline, naturisti?kog kampa "Valalte" te ulaza u najljepši prirodni kanal na jadranskoj obali - Limski kanal gdje završava podru?je grada Rovinja

 

Preuzeto sa: www.rovinj.hr

Ispis