Greška
  • XML Parsing Error at 67:39. Error 9: Invalid character
  • XML Parsing Error at 1:1045. Error 9: Invalid character

Povijest Rovinja

Prvo pominjanje Rovinja kao Castrum Rubini, koliko je poznato, nalazimo u djelu "Cosmographia" ravenskog Anonimusa. Djelo, iz VII.st., s mnoštvom geografskih podataka koji se odnose na V.st. iz ?ega rovinjski kroni?ar Benussi zaklju?uje da je Rovinj nastao u razdoblju od III. do V.st.

Povijesni RovinjOkolica današnjeg Rovinja je, prema arheološkim nalazima, bila nastanjena ve? u prapovijesnom razdoblju - bron?anom i željeznom dobu, kada u Istri cvate kultura Histra koji su tu živjeli i trgovali sa Grcima i Etruš?anima. Najnoviji slu?ajni nalazi ukazuju na postojanje života ve? na prijelazu iz II. u I. milenij  na samom otoku (od 1763. poluotok) na kojem je smješten današnji Rovinj.

Nakon mirne vladavine rimskog carstva a pred navalama Visigota, Huna, Gota i Bizantinaca, stari Romani su, u potrazi za sigurnoš?u, naselili otoke Mons Albanus, Sv. Katerinu, Sv. Andriju i Cissu. Otok Cissa se prvi put pominje po Pliniju starijem a navodno je potonuo za vrijeme velikih potresa u drugoj polovici VIII.st.

Castrum Rubini lociran na mjestu današnje crkve Sv. Eufemije, nekad crkvice sv. Jurja, postaje Ruigno, Ruginio, Ruvigno i preživljava razorne napade s kopna i mora: Slavena (Domagoj 876.g.), Neretljana (865. i 887.g.) i Saracena (819. i 842.).

Nakon bizantinske vlasti Rovinj je najprije pod vlaš?u Longobarda a potom pod frana?kom vladavinom. U feudalnoj Istri Rovinj gubi ve?i dio autonomije starih rimskih municipija, me?utim kao važan grad, o ?emu govori ?injenica da kao castrum sudjeluje 804.g. na Rižanskoj skupštini, uspijeva se izboriti za odre?ene olakšice.

S morske je strane bio zašti?en klisurastim stijenama a sa strane kopna ?vrstim bedemima. Usprkos kamenim fortifikacijama bio je, kao i ostali gradovi u Istri, više puta opustošen i spaljen. Istra, kao most izme?u Apeninskog i Balkanskog poluotoka bila je velikim civilizacijama Zapada i Istoka vrlo interesantna u stjecanju primata.
Karlo Veliki priznaje upravu akvilejskog patrijarha, te 966.g. Rovinj bude pripojen pore?koj biskupiji iako je, prema crkvenoj organizaciji, prethodnih stolje?a pripadao pulskoj diocezi.

Povijest Rovinja 2Istrom su u X. i XI.st. vladale mo?ne njema?ke feudalne obitelji koje su blagonaklono gledale na politi?ko-ekonomsko ja?anje Venecije.

Gradska uprava, koju su ?inili Savjet gra?ana i Skupština, na ?elu s konzulom, bori se za autonomiju i biva opozicija feudalnom i crkvenom suverenu akvilejskom patrijarhu, pod ?ijom je vlaš?u od 1208., s jedne strane, i sve ja?oj sili s mora Veneciji, s druge strane.

Rovinj se priklanja ?as jednoj, ?as drugoj sili zavisno o povlasticama koje ova nudi.
Godine 1188. Rovinj sklapa s Dubrovnikom ugovor Renovatio pacis kojim se obje strane obvezuju na trgovanje i razmjenu dobara.

U XIII.st. Rovinj se u više navrata sukobljava sa zapadnim istarskim gradovima, Piranom i Koprom.
Serenissima ja?a žele?i sjeverni Jadran pretvoriti u Mleta?ki zaljev a Istru u svoj štit. Rovinj je uz ostale istarske gradove ocijenio da ?e ta jaka morska sila biti zaštitnica njegovih trgova?kih i pomorskih interesa, te se, slijede?i primjer Pore?a, Novigrada i Umaga, godine 1283. priklonio Veneciji.

I tu zapo?inje dugo vrijeme vladavine Mletaka.
Mleta?ka republika prividno daje komunalnu slobodu ali zadržava pravo nominacije podestata u ?ijoj su nadležnosti bili crkveni, politi?ki, administrativni, trgova?ki i ostali poslovi. Podestat je naravno bio Mle?anin, te je Rovinju ograni?ena samouprava i samo je malom broju povlaštenih obitelji omogu?eno sudjelovanje u vije?u gra?ana. Suci, koje je izabralo vije?e, uz podestata vršili su civilnu i krivi?nu vlast.

Grb Rovinja 1Društvena podjela je jednostavna. Stanovništvo se dijeli na plemi?e i pu?ane nobili et popolani. Ta je podjela bila temelj svih municipijskih oblika uprave: Savjeta i Skupštine. S vremenom Savjet je ograni?en samo na nekoliko plemi?kih obitelji koje u nj ulaze nasljednim pravom. Mandat podestata ili pretora je trajao godinu, potom dvije a od 1306.g. 16 mjeseci a postavlja ga Mleta?ki senat. Rovinj je ve? po?etkom XV.st imao svoj statut podijeljen u tri knjige: prva se odnosi na organizaciju uprave, druga ure?uje gra?ansko-pravne odnose, posjede, zemljišta, stoku, ispašu, a tre?a prekršaje, kazne, poreze.

Mleta?ka je privreda bila uglavnom trgova?ka, pa je i u Rovinju, rastom robne razmjene, došlo do tipi?nih urbanih promjena. Uz ve? postoje?e ribare i ratare pojavljuju se zanatlije, trgovci, mornari. U XIV.st. osnivaju se prve bratovštine: posjednika i poljoprivrednika, mornara, kamenorezaca, udruženje ribara i sl. Pomorstvo se naglo razvilo, dolazi do takmi?enja gradova pa ?ak i oružanih sukoba. Venecija se sukobila sa Genovom, koja je 1379.g. opustošila i osvojila Rovinj. ?ak su iz sarkofaga oteli kosti zaštitnice koje su 1401. vra?ene.

Povijest Rovinja 3Središnja je Istra u posjedu gori?kih grofova i 1374. potpada, kao Pazinska grofovija, pod vlast Habsburgovaca.
Interesi dviju velikih sila se prelamaju te ?esto dolazi do sukoba.

Srednji vijek donosi još jednu veliku nesre?u kugu. Rovinj, me?utim zbog povoljne klime biva djelimice pošte?en.

Uskoci su, napadaju?i mleta?ke posjede, u dva navrata (1579. i 1599.) prodrli u grad, opustošili ga i zapalili.

Pred prodorima Turaka obalni dijelovi Istre bivaju naseljeni izbjeglicama iz središnje Istre, Bosne, Dalmacije pa ?ak iz Gr?ke i Albanije, te broj stanovnika u Rovinju naglo raste. A bilo je naseljavanja i iz sjeverne Italije. Grad 1595. ima 2800 stanovnika, 1650. oko 5000, 1741. 7966 a 1775. ?ak 13788. Otud i tipi?no graditeljstvo starogradske jezgre: ku?e se dižu u visine, zbijene jedna do druge, naslanjaju?i se na gradske zidine. U svakoj sobi, koja ima svoj dimnjak, živi po jedna obitelj.

Grb Rovinja 2Rovinj je bio važna pomorska luka trgova?kim brodovima na putu od Bliskog istoka ka Veneciji a rovinjski su se mornari isticali vještinom i hrabroš?u. Dokazali su se u bitkama koje su Mleci vodili protiv Turaka u XVI.st te u kandijskom ratu 1648.g. Rovinjski su piloti (peoti) provodili trgova?ke brodove sjevernim Jadranom i venecijanskom lagunom. Trojica od 12 rovinjskih kapetana ratnih brodova bivaju odlikovana ordenom Viteza sv. Marka. Po jednom od njih nazvan je jedan od središnjih uspona starog grada Garzotto.

U vrijeme sukoba sa Turcima, Venecija pomaže izgradnju fortifikacija, te su u gradu utvr?uju bedemi: 1563.g. Porton del Ponte, 1590. restaurira se i u?vrš?uje Portizza (Sotto muro ili Pod zidom).

Godine 1650. opadanjem opasnosti od usko?kih napada, grad se širi na podru?je izvan zidina na samom otoku ali i nasuprot njega, na kopnu, uz padinu na kojoj se smjestio franjeva?ki samostan. Kanal i mali most postali su zapreka u komunikaciji sa zale?em, pa je kanal 1763.g. zatrpan a Rovinj postao grad na poluotoku.

U XVII. i XVIII.st. Rovinj je bio najja?i brodogra?evni, ribarski i pomorski centar Istre (flota jedrenjaka), te najvažniji izvor za va?enje bijelog i sivog kamena.

Povijest Rovinja 4Kako Serenissima samo naoko poštuje autonomnost grada, ve? crpi stanovništvo velikim nametima, oštrim propisima u trgovini i carini, Rovinj postaje najve?e gnijezdo krijum?ara a organizira i mnoge pobune nakon kojih slijede mleta?ke intervencije: 1767., 1769., 1774., i 1780. godine.

Kada Austrija, 1719., proglašava Rijeku i Trst slobodnim lukama situacija se za Rovinj, dotad jedan od vode?ih pomorskih gradova na zapadnoj obali Istre pogoršava.

Veliko vije?e Mleta?ke republike abdicira 12.svibnja 1797.g. a u Rovinju se stabilizira demokratska vladavina kad gradom upravlja 18 zastupnika izabranih na skupštini. Ta se samouprava održala za vrijeme kratke austrijske vladavine do 1805. a i za vrijeme francuske vladavine -  Napoleonovih ilirskih provincija - Provinces Illyriennes, od 1809 - 1813.

Godine 1813. Austrijanci, ponovno na vlasti, ruše sve napoleonove zakone i ukidaju ilirske institucije. Rovinj, kojem je 1821. potvr?en status grada, izme?u 1825. i 1860. pripada istarskom okružju, koje je, Carskim patentom od 26. velja?e 1861.g., postalo samostalna pokrajina sa statusom markgrofovije i svojom Zemaljskim saborom. Istra je bila podijeljena na kotarske kapetanate, odnosno sudske kotare me?u kojima i rovinjski.

Za vrijeme austrougarske vladavine Rovinj se razvija u industrijskom, pomorskom i kulturnom smislu. Razvoj se o?ituje i u stvaranju boljih uvjeta življenja u gradu: sagra?en je cijeli pojas od brežuljka sv. Franje do današnje Tvornice duhana.

Godine 1816. uvedena je javna rasvjeta, od 1819. do 1840.- stara škola, 1847. gradi se parni mlin za proizvodnju tjestenine, 1850. utemeljena je Trgova?ko-obrtni?ka komora za Istru, 1853. sagra?en svjetionik na Otoku sv. Ivana, od 1854. do 1865.- kazalište, 1852.- pogon za izradu cementa, 1859. - veliki mol, 1872. - tvornica duhana, 1878. - tvornica voska, 1882. - tvornica stakla i sardina, 1888. - bolnica,1891.- institut za biologiju mora. Rovinj se povezuje željeznicom. Prvi vlak stiže iz Kanfanara 1876. Proširuje se luka Valdibora, 1905.- gradska plinska rasvjeta a 1906. uvodi se gradski telefon.

Raspadom austrougarske monarhije Rovinj dolazi pod talijansku vlast koja traje do kapitulacije Italije, rujna 1943. a Rovinj, do završetka II. svjetskog rata, bude pod njema?kom okupacijom.
Pariškim mirovnim ugovorom 1947.g. pripojen je, uz ostale istarske gradove i kvarnerske otoke, Hrvatskoj u okviru države Jugoslavije. Godine 1990. zapo?inje borba za samostalnost i izdvajanje iz komunisti?ke Jugoslavije.

25. lipnja 1991.g. Ustavnom odlukom o suverenosti i samostalnosti RH i Deklaracijom o uspostavi suverene i samostalne Republike Hrvatske, Republika Hrvatska je proglašena suverenom i samostalnom.
Danas Rovinj, u vrtlogu demokratskih promjena, u živom politi?ko - strana?kom životu, stremi ka stvaranju dobrih gospodarsko - urbanih uvjeta, za boljitak svojih sugra?ana i svih koji slu?ajno ili namjerno u nj za?u.

 

Preuzeto sa: www.rovinj.hr

Ispis