Greška

Josipa Lisac

josipalisacODRASTANJE UZ GLAZBU - DJETINJSTVO I MLADOST
Kao dijete izuzetnog glazbenog talenta, ve? u 10. godini postaje ?lanicom Zbora Hrvatske radio-televizije. Pjevaju?i ozbiljni glazbeni repertoar, od stare sakralne, preko klasi?ne i moderne avangardne, sve do etno-tradicionalne glazbe, stje?e svoje prvo, a zatim i sve bogatije glazbeno obrazovanje.

1961. godine njihov zbor dobiva GRAND PRIX na natjecanju u Francuskoj, kao najbolji dje?ji zbor na svijetu. Premda odgajana na Monteverdiju, Bachu, Beethowenu, Brittenu, vrlo brzo pokazuje svoje pravo zanimanje za rock glazbu, te 1967. postaje lead-vokalom popularne rock grupe "O'Hara", a zatim grupe "Zlatni akordi". Ve? prvo pojavljivanje u javnosti, izaziva pravu senzaciju kod iroke publike: u njezinom pjevanju sublimira se sve ono najbolje iz najrazli?itijih glazbenih anrova, a ve? prvi festivalski nastup, na najve?em onodobnom festivalu zabavne glazbe u Opatiji, najavljuje dolazak i pojavu izuzetne pjeva?ke osobnosti na ondanju jugoslavensku glazbenu scenu.

Ne samo svojim fascinantnim glasom i originalnim interpretacijama, ve? jednako tako i svojom jedinstvenom i intrigantnom pojavom, Josipa Lisac ubrzo postaje unikatnom i neponovljivom zvijezdom rock glazbe. Razvijaju?i se i idu?i uporno dalje protiv svih uobi?ajenih struja, ona razvija svoj jedinstveni stil glazbenog izraavanja. Odabire znatno tei, ali tim temeljitiji i vrjedniji put svojoj karijeri.

UPOZNAVANJE S KARLOM - RAZVOJ I FORMIRANJE
Poznanstvo, prijateljstvo i ljubav s popularnim rock'n'roll pjeva?em i skladateljem, Karlom Metikoem, potpuno zaokruuje njezin glazbeni?ki i ivotni put. Metikoevo iskustvo i snana autorska osobnost, uobli?ava Josipu Lisac kao jedinstvenu umjetnicu i enu.  

Njihov prvi zajedni?ki LP album iz 1973. godine, "Dnevnik jedne ljubavi", ostaje do dananjeg dana jednim od najboljih konceptualnih rock ostvarenja, antologijom hrvatske diskografije.

Zajedno ostvaruju oko 13 LP albuma i CD-a, s autorskim i producentskim pe?atom Karla Metikoa. Smjenjuju se albumi: "Hir, hir, hir", "Lisica", "Ho?u samo tebe"... ive hitovi: "O jednoj mladosti", "Magla", "Hir, hir, hir", "Danas sam luda", "Dok razmiljam o nama", "Na, na, na, na", "Ja bolujem"...

Uskoro Josipa Lisac dokazuje svoj viestruki talent vrlo zapaenom i zahtjevnom ulogom djevojke Jane, u prvoj hrvatskoj rock operi, autora Ivice Kraja?a, Karla Metikoa i Miljenka Prohaske: "Gubec-Beg", koja je praizvedena 1975. godine. Najpoznatija i najizvo?enija arija iz ove rock opere, postaje "Ave Maria", koja je do danas neizostavni dio njenog koncertnog repertoara.

Tijekom 1976. godine snima i jazz album sa velikanima svjetskoga jazza (Ernie Wilkins, Clark Terry, Johnny Basso...), pod naslovom "Josipa Lisac & B.P. Convention Big Band International", a u produkciji Boka Petrovi?a i Karla Metikoa. Zatim s Karlom M. odlazi na tri godine u SAD, gdje snima i sura?uje s vrhunskim ameri?kim glazbenicima (Ira Newborn, Paulinho da Costa, Joel Peskin i dr.); plod ove suradnje jest album "Made in USA", snimljen 1979. na hrvatskom i engleskom jeziku, u studiju 55 u Los Angelesu i Sounds Good Recordings.

Po povratku u domovinu, njezina karijera je na svom vrhuncu; sudjeluje u dva ameri?ka filma "Lost Hero" s Richardom Chamberlainom i "Dirty dozen"... slijede pozivi u mnoge kazaline predstave (Slovenija, Hrvatska i dr.), na mnoge koncertne turneje i snimanja. Viestruka je dobitnica nagrade "Vokal godine", diskografske nagrade Porin i brojnih drugih nagrada.

Sama o sebi kae da se uasava prosje?nosti i banalnosti i ?itav njezin ivot posve?en je iznalaenju novih, originalnih, ?esto puta i okantnih rjeenja, to je uvijek i na svakom mjestu ?ini atraktivnom, zanimljivom i provokativnom... Njezina karakteristika u jednoj re?enici glasi: Josipa Lisac nije kao drugi...

POSLIJE KARLOVE SMRTI - KONCERTI NJEMU U ?AST... KAZALINE PREDSTAVE... ANTOLOGIJA... ALBUM "IVOT"...

Iznenadna smrt Karla Metikoa 10.12.1991., kao i turbulentan po?etak devedesetih, bitno mijenjaju kontekst njenog rada. Kroz godine koje slijede prire?uje niz koncerata posve?enih Karlu, ?ija se tradicija odravanja nastavila do danas.

Prvi takav koncert, naslovljen "Ritam kie", po hitu Matta Collinsa (Karla Metikoa) iz 1963., odran je na prvu obljetnicu njegove smrti, 1992. godine, u dvorani "Istra" (ZKM). Ovaj projekt svojevrsnog Karlofesta, izravno je uklju?io pedesetak umjetnika, to je bio presedan na dotadanjoj glazbenoj sceni. Vrlo arolika generacijska struktura glazbenika okupljenih na koncertu - od Arsena, 4M, Crvenih koralja, do Nene Belana, Dina Dvornika i Psihomodopopa - potvrdila je Karlovu sveprisutnost u hrvatskoj glazbi, prvo kao pjeva?a i rock'n'roll pionira u nas, a zatim kao pop skladatelja i producenta. Zvu?ni zapis sa ovog koncerta, objavljen je 1994. godine na albumu "Ritam kie", te godinu dana kasnije osvaja Porina za najbolji kompilacijski album izvan klasi?ne glazbe.

No, ve? sljede?i Porin, koji se naao u Josipinim rukama 1996. godine, za album "Koncert u ?ast Karla Metikoa", "slamao je zrake" obojene klasi?nom glazbom. Naime, njena prva suradnja sa maestrom Igorom Kuljeri?em, Simfonijskim orkestrom i zborom HRT-a, u prosincu 1994., iznjedrila je sasvim nove orkestracije, te udahnula novi ivot "Janinom ludilu", "Magli" ili "Hazarderu".

Njihova se suradnja nastavlja 1997., kada zajedno rade na koncertnoj obradi rock-opere "Gubec beg". Ovaj projekt, realiziran kao svojevrsni spoj glazbenog i gluma?kog, na pozornicu "Lisinskog" doveo je i Dadu Topi?a, Massima Savi?a, Tonija Cetinskog, Anju ovagovi?-Despot, Dragana Despota i Filipa ovagovi?a.

Zbog svog originalnog i uvijek novog konceptualnog osmiljavanja svakog koncerta, Josipa jo jednom mijenja formu glazbenog izri?aja. Sa istim povodom, u sje?anje na Karla i njegovo djelo, 2001. godine, na desetu obljetnicu njegove smrti, uz deset svije?a na bini, ponovo nastupa u "Lisinskom", ovoga puta - uz band glazbenika mla?e generacije. Dio zvu?nog zapisa sa ovog koncerta, skupa sa izvadcima koncertnih zapisa sa ljubljanskih Krianki i mariborskog Lent festivala, objavljen je 2002. godine, na dvostrukom CD izdanju "Josipa Lisac LIVE".

Ova tradicionalna koncertna poslastica, ne mijenjaju?i povod, jo jednom je promijenila koncept - 8. velja?e 2005. na daskama HNK u Zagrebu, ponovo uz Simfonijski orkestar i zbor HRT-a, a pod ravnanjem maestra Ton?ija Bili?a, Josipa, uz arije iz "Gubec bega", izvodi i songove iz svjetski poznatih mjuzikala. Tom prilikom, posee za djelima nekih od najzna?ajnijih skladatelja ovog anra: S. Sondheima, K. Weilla, L. Bernsteina i dr.

Ne odstupaju?i od tradicije prire?ivanja koncerata u sje?anje na Karla Metikoa i njegovo djelo, Josipa, progovaraju?i kroz glazbu, prenosi poruke ljubavi i poru?uje - ne zaboravljajte svoje ljude. Djela koja su nam iza nekog ostala, ukoliko su kvalitetna, inspiriraju na daljnji razvoj i stvaranje. Njeguju?i postoje?e, svaki dan tretira kao novu borbu u kojoj je uvijek potrebno krenuti ispo?etka. Ali, istovremeno se i raduje novom danu, jer on, uz izazove, donosi i nove prilike ili ukazuje na neotkrivene svjetove.

Jedan od, sigurno ne do kraja, otkrivenih svjetova, za Josipu je bio teatar. U 1994. upoznaje ga bolje, kroz vrlo uspjeno gostovanje u teatru "Koreodrama" u Sloveniji u predstavi "Suzna Maria Sirakuka" koju je napisao i postavio D.Z. Frey. Po drugi put u istom teatru nastupa 1997. godine u predstavi "Schizophrenia" istog autora, s kojom je gostovala i na Europskom festivalu teatra.

1997. godine na 8 CD/MC-a izlazi "Josipa Lisac - Antologija", sa materijalima i albumima od 1967.-1997., jedan od prvih pothvata ovakve vrste u doma?oj diskografiji.

Njen posljednji studijski uradak, album simboli?kog naslova "ivot", iz 2000. godine, obiljeio je suvremen zvuk i koketiranje sa elektronikom. Nekoliko pjesama, s ovog albuma, prethodno je promovirano na festivalima, poput Melodija hrvatskog Jadrana, te na splitskom i zadarskom festivalu. Poslije 13 godina izdava?ke pauze (od albuma Boginja 1987.), promovira album "ivot" na koncertu za Karla, u prosincu 2000. godine. ?ini to u zagreba?kom kazalitu "Komedija", na istoj pozornici, gdje je gotovo tri desetlje?a ranije (1973.), promovirala svoj studijski prvijenac - antologijski album, "Dnevnik jedne ljubavi".

Kada je, nedavno, prire?ivanje koncerata "U ?ast..." postalo praksom i drugdje u Hrvatskoj, Josipa, gostuju?i na istima, potvr?uje posebnost svoga pristupa svakom pojedina?nom nastupu. Izlazi s obradama pjesama - na Koncertu u po?ast pjesmama A. Dedi?a (Opatija, 2003.), izvodi obra?enu "to me ?ini sretnom" (s kojom je debitirala, kao samostalni vokalist, na Opatijskom festivalu 1968.), te radi remake "Oluje" povodom Koncerta posve?enog pjesmama Z. Runji?a (Opatija, 2004.)

BROJNE SURADNJE - BOGATA PALETA GLAZBENIH IDIOMA

Kroz svoje brojne suradnje tijekom godina, prihva?aju?i nove izazove, koji puta zaintrigirana milju - "mogu li ja to?" - ?esto dolazi u dodir s razli?itim glazbenim idiomima. I danas se pamte njezine izvedbe sevdalinki "Omer bee" i "Niz polje idu, babo, sejmeni" (snimljene uz ansambl Ratomira Petkovi?a, u Sarajevu 1974.). Osamdesetih, sura?uje sa Bajagom, na pjesmi "Mislim 300 na sat". Devedesetih, kroz suradnju s Dinom Dvornikom, doti?e funky ("Ruila sam mostove od sna"). U suradnji s grupom Boa 1995. ra?a se hit "Kao mir". 1997. je vidimo na koncertu Prljavog kazalita, uz Mel Gaynora na bubnjevima, Simfonijski orkestar i zbor HRT-a, ponovo pod ravnanjem maestra Kuljeri?a - pjeva "Do?i sada, Gospode". Sura?uju?i s Cubismom, u obradi pjesme "Na, na, na, na", "igra" u ritmu salse.

U drugoj polovici devedesetih, kroz nekoliko izvedbi izvornih narodnih pjesama, Josipa potvr?uje da se dobro snalazi i u etno vodama. Spomenimo njezine izvedbe pjesama - "Vrbni?e nad morem" (1995. godine, uz pratnju zbora HRT-a), potom "Vile Velebita" (1996. god. na prvom etno festivalu u Neumu), te "Oj son?ece" (1998., Vinkova?ke jeseni). ?uti Josipu da pjeva "Oj, son?ece" ili "Vehni, vehni, fijolica" na me?imurskom dijalektu, moda nije posebno neobi?no. Ali, u dalmatinskoj pismi je sigurno ne biste o?ekivali. No, 1999., u Lisinskom pridruuje se Tediju Spalatu u tek obra?enoj - "Dalmatino, povi?u pritrujena".

2001. godina donosi prvu Josipinu suradnju sa Elvisom Stani?em, koji potpisuje aranman za pjesmu "Pau?ina", s kojom nastupaju na Melodijama Istre i Kvarnera. "Pau?inu" su spleli zvukom jazza, no oplemenjenog "prefinjenim nitima" ?akavskog dijalekta i istarske ljestvice.

Dijelom dalmatinskog melosa, Josipa postaje jo jednom, na koncertu posve?enom maestru Dinku Fiu (Lisinski, 2004.), njenom u?itelju iz dana provedenih u dje?jem zboru, kada staje uz klapu Nostalgija, zakantavi "Kanela cvite mili moj". A samo par dana kasnije, na velikom koncertu Cubisma u istoj dvorani, ?eka nas novo iznena?enje - kao bis, sluamo romski klasik "?elem, ?elem", u duetu sa abanom Bajramovi?em. Sad ve? davne 1992. radi cijeli album sa boi?nim pjesmama, "?estit Boi?", uz akademski zbor I.G. Kova?i?, maestra Sau Britvi?a i orguljakog virtuoza Maria Penzara, da bi krajem lipnja 2005. zapjevala Zagrebu, u pjesmi "Ritam grada", uz repera Marina Ivanovi?a Stoku. Poslije svega tjedan dana, gledamo je u Opatiji, na petom Liburnia Jazz Festu, kao go?u Elvisu Stani?u. O?ekujete jazz?! Dobijete fado - Elvisa s harmonikom i Josipu koja vam pjeva na francuskom (pjesma: "La passion c'est trop court terme"). Iznena?enje?! ok?! Ma, neee... To je Josipa. A funky, rock, klasika, pop, klapska ili boi?na pjesma, etno, fado ili rap - to je sve glazba. A glazba, kako bi Josipa sama rekla - glazba ili je, ili je nema.

VIZUALNA KOMPONENTA - STIL, KREACIJE

Uz svu osebujnost njezina glasa, uz predanost glazbi koja je njena strast i njen ivot, Josipa svoju snanu umjetni?ku individualnost izgra?uje i kroz svoju vizualnu prepoznatljivost. Njezine frizure, modne kreacije u kojima se pojavljuje, te make up koji ih prati, u pravilu izazivaju pozornost. Mnoge od tih kreacija, uz izuzetne portrete, bile su predstavljene 1998. godine na izlobi fotografija eljka Koprol?eca, koja je popratila predstavljanje kompilacijskog CD-a "The best of", u zagreba?kom Muzeju za umjetnost i obrt. Tom prigodom odrana su dva koncerta, 9. i 10. prosinca, tako?er posve?ena Karlu Metikou. U sje?anju publike ostale su, tada izvedene, skladbe "Panis angellicus", kao i legendarna jazz skladba "Do nothing 'till you hear from me" Dukea Ellingtona, uz pratnju jazz glazbenika Boka Petrovi?a i Nevena Frangea.

Festivalski nastupi u oslikanoj haljini ili togi krajem ezdesetih i po?etkom sedamdesetih, zatim perike od papira, "ikebana" frizure i spektakularni nastup kada je haljinom zagrlila cijelu pozornicu tijekom osamdesetih, potom ljubi?asta kosa i otmjene haljine devedesetih, do haljine-skulpture od aluminija 2000. godine i tirkizne kose u godinama poslije, nezaboravne su slike s potpisom. Zbog takvih slika - koje su nekada nesumnjivo bile predmetom ismijavanja i izrugivanja, potom naprosto ok ili iznena?enje, a s godinama se sve vie cijenile kao nezaobilazni pe?at njezinog stila, kao svojevrsni brand, na prvoj dodjeli Hrvatskog modnog Oscara 2004. godine, u kategoriji najbolje odjevene pjeva?ice, naprosto nije moglo biti dileme.

EPILOG

Nepopravljivi idealist i sanjar, a istovremeno hrabri vizionar i pokreta?, originalna i svoja, Josipa Lisac je unikatna pojava glazbene i javne scene ovih prostora. Sposobna da, kroz provociranje i izazivanje, kako publike tako i sebe, stvara ili poti?e na stvaranje. Jednog ?asa zaigrano dijete koje u?i i otkriva, znatieljno spram novog, a ve? sljede?eg iskusni, formirani umjetnik, sa jasno postavljenim standardom. A njezin standard jest neosporna kvaliteta. Tome u prilog ide i ?injenica da Josipino ime danas moemo prona?i i u osnovnokolskom udbeniku za glazbeni odgoj, gdje se, kada se tuma?i pojam glasa, spominje uz imena Edith Piaf i Freddija Mercuryja.

Ostavi kroz svo proteklo vrijeme buntovnikom, koji ve? svojom pojavno?u prkosi stereotipu i uniformiranosti okolnog svijeta, a pritom brino i predano rade?i na onom svom, unutarnjem, svijetu, Josipa je i dalje zanimljiva i intrigantna. Posebice mladima, s kojima, u energi?nosti, kreativnosti, buntovnitvu i igri stvaranja, pronalazi dosta zajedni?kog. Iako je u svojim glazbenim suradnjama uvijek vidjela priliku za vlastito nadopunjavanje, istodobno je nerijetko eljela pomo?i profiliranju mladih i nadarenih glazbenika. Posljednji primjer takve suradnje jest obrada "O jednoj mladosti", od strane mlade grupe Flyer, u kojoj se Josipa pojavljuje kao go?a.

Poput uistinu izuzetno rijetkih umjetnika, sposobna da u svojoj kvaliteti bude svaki puta druga?ija, kod svoje publike uspijeva isprovocirati snanu znatielju - ve? izlaze?i s netom zavrenog Josipinog koncerta, pitate se - to li ?e nam idu?e prirediti?! Zaista... to li ?e nam idu?e prirediti?!
Srijeda, 12 Prosinac 2012 00:57 administrator
Ispis