Greška
  • XML Parsing Error at 67:39. Error 9: Invalid character
  • XML Parsing Error at 1:1045. Error 9: Invalid character

Crkva Sv.Eufemije

Barokna gra?evina venecijanskog stila i najve?i spomenik u gradu, rekonstruirana u vremenu izme?u 1725. i 1736.g. Dužina crkve s vanjske strane je 51,11 m a širina 30,26 m. Srednja la?a visoka je 17,71 m a druge dvije po 10,11m. Na mjestu gdje se danas nalazi ova impozantna crkva, do X. st., nalazila se crkvica Sv. Jurja, koji je ostao konpatron župe a ?iji se kip nalazi na glavnom oltaru župne crkve.

Kad je 800.g. u grad dopremljen sarkofag s tijelom krš?anske mu?enice Eufemije, stanovnici okolnih mjesta hodo?astili su na grob Sv. Eufemije. Crkva Sv. Jurja postala je premalena te se po?etkom X.st. po?ela graditi nova crkva. Oko 950.g. nova trobrodna bazilika s tri polukružne izbo?ene apside bila je gotova. Na sredini je postavljen sarkofag s tijelom mu?enice te je Sv. Eufemija zajedno sa Sv. Jurjem postala zaštitnicom grada. Za župu i za crkvu zna?ajna je 1178. kad je, bulom pape Aleksandra III., crkva postala "Kaptolska".

Sv. EufemijaTa je ranosrednjovjekovna crkva imala tri oltara, središnji, glavni oltar bio je prislonjen uza zid srednje la?e, a na oltaru je bio mali drveni kip Sv. Jurja. S desne strane nalazio se oltar Presvetog Sakramenta, a s lijeve strane oltar Sv. Eufemije na kojem je bio mali drveni kip svetice, koji je, u XVI.st. zamijenjen novim pozla?enim kamenim sveti?inim kipom koji se i danas nalazi na oltaru. Tijekom idu?ih par stolje?a vršili su se stalni popravci crkve i crkvenog krova. 1720.g. odlu?eno je da se zapo?ene sa izgradnjom nove crkve "dostojne Božjeg veli?anstva i prikladne za pobožnost našeg naroda" kako stoji zapisano u Kaptolskom arhivu. Za projekt nove crkve angažiran je venecijanski arhitekt Giovanni Scalferotto, ?iji rad nije u potpunosti zadovoljio narod pa je Giovanni Dozzi izvršio odre?ene izmjene. Sama je gradnja zapo?eta 1725.g. Tom su prilikom porušene crkvice Sv. Jurja, Sv. Uršule, Sv. Mihovila i Sv. Roka. Gradnja je brzo napredovala. Ve? 1728. bila su pokrivena sva tri kora iza glavnih oltara, te je i sarkofag Sv. Eufemije prenesen na mjesto gdje se i danas nalazi.

Tri glavna oltara, prema nacrtu Gerolama Laureata iz Venecije, podignuta su 1741. kada je pore?ki biskup Mazzoleni blagoslovio tri velika kipa na glavnom oltaru: Sv. Jurja, Sv. Roka i Sv. Marka. Pore?ki je biskup Gaspare De Nigris, o ?emu postoji zapis na plo?i u koru iza glavnog oltara, 1747. crkvu proglasio "insignis" (znamenitom, odli?nom). Crkva je konsakrirana 1756. Godine 1754., uo?i blagdana Sv. Eufemije zasvirale su orgulje, vrijedan kulturno povijesni spomenik sa?uvan do danas. Graditelj orgulja je bio Antonio Barbini, a kasnije su u par navrata vršene ve?e restauracije - posljednja 1958.g. 1780., rovinjski arhitekt, Simone Batistella izradio je nacrt prema kojem je dio južne fasade obložen kamenom. Oblaganju pro?elja prišlo se tek 1861. prema projektu inženjera Depozza. Uz južna vrata nalazi se reljefna kamena plo?a s goti?kim prikazom Sv. Eufemije te uzidani starokrš?anski i predromani?ki fragmenti.

Unutrašnjost crkve je prekrasna. Glavni oltar i druga dva oltara djelo su Gerolama Laureata, dok su prekrasne kipove Sv. Jurja, Sv. Roka i Sv. Marka, iz kararskog mramora izradili bra?a Alvise i Ambrogio Tagliapietra. Oltar Presv. Sakramenta je bogat mramorom, osobito su lijepi stupi?i na oltaru kao i kipovi an?ela me?u stupovima, te srbrni antependij iz 1777.g. izra?en u venecijanskim radionicama. Pri?esna klupa je tako?er iz kararskog mramora i svojom ljepotom doprinosi harmoniji prostora. Iza oltara Sv. Eufemije, na kojem je sveti?in kameni kip iz XV.st., nalazi se sarkofag iz prokoneškog mramora s relikvijama svetice. Iza glavnog oltara stajale su na zidu tri velike slike u pozla?enim okvirima, sada skinute zbog restauracije.

Najve?a, s prikazom Posljednje ve?ere djelo je Giovannija Contarinija, iz 1574. dok druge dvije, znatno više ošte?ene i nepoznatih autora, prikazuju Isusa u Getsemaniju te apostole kako spavaju. Tu je visjela još jedna manja slika Majke Božje s djetetom, vrijedna bizantinska ikona dobro o?uvana, sada pohranjena u sakristiji. Pored prekrasne krstionice i mramornih "škropionica" na dnu crkve, nekad s kipovima Sv. Jurja i Sv. Eufemije, unutrašnjost crkve uljepšavaju mnogobrojni oltari. Oltarna pala Sv. Sebastijana je iz 1635.g. Crkva je bogata srebrninom, mada je velik dio oduzela francuska vlada dekretom donesenim 1806.g.

SVETA EUFEMIJA I SARKOFAG


Malo je povijesnih podataka koji govore o životu i smrti Sv. Eufemije. Bila je k?erka uglednog gra?anina iz Kalcedona, blizu Carigrada, a kao krš?anka, za vrijeme cara Dioklecijana, 304.g. zatvorena i mu?ena da bi na kraju bila ba?ena lavovima. Naj?eš?e se prikazuje s mu?eni?kom palmom i kolom (kota?) a uz nju jedan ili više lavova. Umrla je kao mu?enica 16. rujna 304.g. Pobožni krš?ani su sa?uvali njeno tijelo, kasnije je ono preneseno u Carigrad gdje je car Konstantin u njenu ?ast podigao veliku crkvu.

Tu je sarkofag ostao do 800.g. kad su na vlast došli ikonoklasti. Dalje je, prema predaji, sarkofag jedne olujne no?i nestao iz Carigrada i 13. srpnja 800. dospio do rovinjske obale gdje ga je, i dalje prema predaji, jedan mladi? sa svoje dvije mršave kravice uspio dovu?i na brežuljak do crkvice Sv. Franje.

Stanovnici grada su smatrali ?udom dolazak sarkofaga do njihove obale te su Sv. Eufemiju po?eli štovati kao svoju zaštitnicu.

Sarkofag poti?e iz III.st., iz prokoneškog je mramora, ra?en u akvilejskim radionicama i nije dovršen. Dug je 208 cm, visok 195 cm a širok 95 cm. U sarkofagu su sveti?ine kosti prekrivene skupocjenom odje?om izvezenom zlatnim ukrasima. Voštana maska, koju je 1953.g, iyradila Mila Vod, pokriva kosti glave. Blagdan Sv. Eufemije je 16.rujan.

ZVONIK


Gradnja zvonika zapo?eta je 3.prosinca 1651.g. postavljanjem prvog kamena a prema nacrtu milanskog arhitekte Alessandra Monopole. Zvonik je trebao biti nalik onome Sv. Marka u Veneciji. Gradnja je trajala 26 godina. Veliki bakreni kip Sv. Eufemije, djelo bra?e Vallani iz Maniaga, postavljen je na vrh zvonika 1758. na mjesto prijašnjeg drvenog kipa uništenog 1756.g. od groma. Kip je postavljen tako da se na ležajima okre?e oko svoje osi prema smjeru vjetra. Zvonik je 1834.g. bio temeljito popravljan jer su gromovi prouzro?ili velika ošte?enja. 1879.g. postavljeni su gromobrani i na zvonik i na crkvu. Zvonik, s kipom Sv. Eufemije (kip je visok 4,70 m), najviši je u Istri, visok je preko 62m a širina mu je pri dnu 8,66 m.

Tek tu, na vrh brijega, podno crkve Sv. Eufemije, na stoljetnim izlizanim bijelim kamenim stepenicama ?ovjek postane svjestan ljepote koja ga okružuje i koja mu se pruža pred o?ima sve do brijunskih otoka utonulih u modro plavetnilo i do bijelih vrhova Alpi na sjeverozapadu.

 

Preuzeto sa: www.rovinj.hr

Ispis